+3811 2433-488
studentska.poliklinika@zzzzsbg.rs

Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti – 14. novembar 2023.

ZZZZS BeogradAKTUELNOSTI KALENDAR ZDRAVLJASvetski dan borbe protiv šećerne bolesti – 14. novembar 2023.

Nov

9

November 9 , 2023 | Posted by informatika |

Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti – 14. novembar 2023.

Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti – 14. novembar 2023.

Šećerna bolest (Diabetes mellitus) predstavlјa jednu od najznačajnijih hroničnih nezaraznih bolesti našeg doba, sa rastućim uticajem na društva i zdravstvene sisteme. Trogodišnja kampanja pod nazivom „Pristup dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti“ („Access to diabetes care“), sa obuhvatom perioda 2021-2023. godine, imala je za cilј da uveća svest o različitim aspektima prevencije i lečenja šećerne bolesti, a sa težnjom da se stanje u ovoj oblasti unapredi. Ovogodišnje obeležavanje Svetskog dana borbe protiv šećerne bolesti predstavlјa se sloganom „Prepoznajte rizike. Preduzmite akciju“ („Know your risk, know your response“), jasno naglašavajući ulogu pojedinca u globalnoj kontroli dijabetesa. Poznavanje faktora rizika omogućava pravovremeno preventivno delovanje, što kod osoba kod kojih se ipak ustanovi šećerna bolest, omogućava bolјi uspeh u lečenju i umanjenje komplikacija.

Opterećenje dijabetesom u svetu pokazuje rastući trend tokom prethodnih decenija – u periodu 1980-2014 godine, broj osoba sa dijabetesom u svetu porastao je sa 108 miliona na 422 miliona. Dodatno, u periodu od 20 posmatranih godina (2000-2019), opaža se i porast smrtnosti od dijabetesa od 3%. Ukupno, na nivou sveta, broj osoba umrlih od dijabetesa iznosio je 1,5 miliona u 2019. godini, čemu se može dodati i 460 000 smrtnih ishoda od bubrežnih bolesti koje su nastupile kao posledica dijabetesa.

Svetski dan DIJABETESA 2023Prema podacima iz Istraživanja zdravlјa stanovništva Srbije za 2019. godinu, 8,3% starijih od 20 godina izjavilo je da ima šećernu bolest, što predstavlјa porast u odnosu na istraživanje iz 2006. godine, kada je ovaj udeo iznosio 5,3%. Posmatrano prema strukturi uzroka smrti, udeo dijagnoza E10-E14 (kojima se označavaju različiti oblici šećerne bolesti), u svim uzrocima smrti u Republici Srbiji u tri uporedne godine (2000. – 2010. – 2020.) iznosio je 2,4% – 3,1% – 2,9%.

Ekonomski uticaj šećerne bolesti zavređuje posebnu pažnju. Procene iz SAD govore da su troškovi koji se povezuju sa dijagnozom dijabetesa u 2017. godini iznosili 327 milijardi američkih dolara – od toga 237 milijardi dolara direktnih medicinskih troškova i 90 milijardi dolara izgublјene produktivnosti. Uzevši u obzir i ovako izraženu ekonomsku dimenziju šećerne bolesti u savremenim društvima, aktivnosti na polјu prevencije dobijaju na dodatnoj važnosti.

Veliki javnozdravstveni značaj pridaje se tipu 2 dijabetesa, koji se sreće kod više od 90% svih bolesnika sa šećernom bolešću. Sa druge strane, komplikacije šećerne bolesti zauzimaju posebno mesto u svim razmatranjima o dijabetesu. Odrasle osobe sa dijabetesom imaju 2-3 puta povećan rizik za nastanak srčanog i moždanog udara. Takođe, kod ovih pacijenata, neuropatija udružena sa smanjenim protokom krvi u tkivu stopala povećava verovatnoću nastanka ulkusa, infekcija i konačno, potencijalne amputacije zahvaćenog ekstremiteta. Sa druge strane dijabetesna retinopatija je važan uzrok slepila – u svetu se broj osoba koje su oslepele zbog dijabetesa procenjuje na oko 1 milion. Konačno, dijabetes je jedan od vodećih uzroka hronične bolesti bubrega. Sveukupno, brojne komplikacije koje dodatno usložnjavaju osnovno stanje, zahtevaju dodatno angažovanje resursa zdravstvenog sistema, povećavajući troškove i umanjujući mogućnosti za raspodelu sredstava ka drugim potrebama.

Sprečavanje razvoja tipa 2 dijabetesa može se postići jednostavnim intervencijama u životnom stilu, i u tom smeru cilјevi svakog pojedinca treba da budu:

  • Dostizanje i održavanje zdrave telesne mase
  • Fizička aktivnost
  • Zdrava ishrana
  • Prestanak (ili nezapočinjanje) pušenja

Ipak, za postizanje sveobuhvatnih rezultata na nivou šire zajednice, potreban je nešto drugačiji pristup sa cilјem efikasnog usvajanja pobrojanih životnih navika. S tim u vezi, iskustva iz sveta naglašavaju da je za postizanje trajnih rezultata na nivou populacije potrebno sprovesti akciju na više nivoa, u okvirima celog društva, posvetiti pažnju zahtevima različitih populacionih grupa, adekvatno programski cilјati populacije u visokom riziku kao i opštu populaciju sa nižim rizikom za razvoj šećerne bolesti. Poseban značaj imaju organizovani programi prevencije u koje se uklјučuju osobe za koje se ustanovi određeni nivo rizika za razvoj tipa 2 dijabetesa. U okviru ovakvih programa, osoba se aktivno prati sa cilјem uticaja na održanje zdravih životnih navika, kao i postizanje zacrtanih cilјeva (gubitak telesne mase i postizanje određenog nivoa fizičke aktivnosti).

Zaklјučno, Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti treba sve da nas podseti na značaj prevencije tipa 2 dijabetesa – usvajanje životnih stilova koji smanjuju rizik od razvoja ove bolesti, može uticati i na smanjenje rizika za razvoj brojnih drugih stanja, i time ostvariti sveobuhvatan uticaj na unapređenje zdravlјa.